informacije o Osmium » Pojavnost

Informacije koje se mogu pronaći o osmiju razlikuju se od izvora do izvora, osobito kad je riječ o pojavi osmija u zemljinog kori. Brojke obično pokazuju da pojavnost osmija u zemljinoj kori iznosi samo 0,001 ppm, što je izuzetno rijetko. Međutim, ove su brojke suviše općenite i što je rjeđi metal, to su sklone manjoj točnosti. Osmij se najčešće povezuje s drugim platinskim metalima poput rutenija, rodija, iridija paladija i platine. Zbog toga se mogu provesti ogledni izračuni koji bi bolje definirali količine osmija.

Svjetsko vijeće za osmij objavljuje najnovije brojke u svojem godišnjem izvješću. Te su brojke dostupne na www.osmium-world-council.com. Do uvjerljivih brojki o prisutnosti osmija u zemljinoj kori i u optjecaju teško je doći jer se i Kina i Rusija odnose prema takvim informacijama kao prema državnim tajnama i ne otkrivaju ih. Informacije koje dolaze iz rudnika s kojima je povezano vađenje osmija također mogu biti vrlo špekulativne prirode. Stoga su navedene brojke rijetko točne.

Ležišta osmija dijele se na resurse i rezerve. Drugim riječima, ležišta se određuju prema predviđenoj količini osmija u rudniku i potvrđenoj količini osmija. Međutim, sama prisutnost osmija u rudniku ne jamči da će se on odvojiti od ruda nakon vađenja. Ako je prisutnost osmija u izvađenim rudama preniska, njegovo vađenje nije ekonomski isplativo, pa osmij ostaje u preostalom materijalu kao nečistoća u tragovima. Na tisuće tona ruda često se nađe tek nekoliko grama osmija u elementarnom stanju. Izazov za tržište osmija predstavlja pročišćavanje potrebno kako bi kristalizacija osmija bila moguća. Međutim, nakon kristalizacije čistoća osmija iznosi do 9 N (99.99999995 %) i prikladan je za upotrebu kao materijalna imovina ili dodatak nakitu i dodatcima.

Osmij se u prirodi pojavljuje u obliku tankih pločica, ali i u vezama poput seledina, sulfida ili telurida. Tijekom postupka odvajanja od drugih metala obično se gubi u dimnim plinovima prilikom dovoda kisika u procesu pročišćivanja i ispušta u atmosferu. Te su količine nepovratno izgubljene, iako se nalaze u rezervama i ležištima. Zbog svega toga osmij se smatra najrjeđim neradioaktivnim metalom na svijetu.

Općenito postoje različita ležišta osmija koja se dijela na primarne i sekundarne. Primarna ležišta raspodijeljena su širom svijeta i sadrže bakar kao glavni metal, kao i nikal, a povremeno i krom te željezo. Ondje se nalazi vrlo mala količina platinskih metala. Međutim, to ne znači da se uvijek vade i da se u procesu odvajanja industrijskih metala često ne odvajaju zbog niskog udjela. Izolirana ležišta ruda osmija ne postoje, nego su nastale iz serije raspadanja renija, povezane su s platinskim metalima u rudnicima, ili potječu od pretpovijesnih udara svemirskih tijela u rano doba Zemlje.

Osim poznatih ruda iz primarnih ležišta postoje i sekundarna, takozvana „zamjenska“ ležišta u kojima se osmij i drugi platinski metali pojavljuju u tragovima. Zbog svoje gustoće, metali koje je isprala voda nalaze mjesto u zamjenskim ležištima, poput onih zlata. Ondje se mogu pronaći prirodne legure osmiridij i iridosmij.

Najvažnija su ležišta rude platinskih metala bogate niklom u Kanadi (Sudbury, Ontario), Rusiji (Ural) i Južnoj Africi (Witwatersrand). Sekundarna ležišta čine manje značajni udio ukupnih ležišta osmija, ali moguće ih je pronaći na Uralu, duž Južne Amerike, na području Afrike i u Indoneziji.